Obrazovanje

IZVEŠTAJ O UZROCIMA NASILJA U DRUŠTVU KOJE POGAĐA DECU I MLADE S PREPORUKAMA ZA SISTEMSKE PROMENE

-radna verzija koja će biti osnov za konsultativni proces-

Dve tragedije koje su se desile početkom maja 2023. godine u Oglednoj OŠ „Vladislav Ribnikar“ i selima Malo Orašje i Dubona su u prvi plan dovela pitanje nasilja u društvu i u školama. Ova oblast Majske platforme fokusira se na pitanje nasilja u školama. Osnovni cilj je bio da se analizira postojeće stanje u obrazovnom sistemu koje utiče na nivo nasilja u školama, kao i delotvornost mera koje su primenjene u periodu i posle majskih tragedija, i da se, na osnovu te analize, formulišu odgovarajuće preporuke čija primena bi trebala da doprinese adekvatnoj prevenciji i reakciji na nasilje u školama.

U okviru analize postojeće situacije prvo je definisan sam fenomen nasilja u školi. Najčešće se pod nasiljem u školi podrazumeva nasilje između učenika. Iako je to najčešći oblik nasilja koji se javlja u školama, u ovom dokumentu nasilje u školi je definisano na širi način i obuhvata nasilje između različitih aktera u školi (učenici, roditelji i nastavnici i drugi zaposleni). Nakon definicije nasilja u školi analizirana je učestalost nasilja u školama u Srbiji i normativni okvir koji reguliše ovo pitanje. Analiza je pokazala da je, uprkos čitavom nizu mera koje su primenjene u prethodnom periodu (pre i nakon majskih tragedija), učestalost nasilja u školama ostala na približno istom nivou. Takav nalaz ukazuje da postojeće mere koje postoje u obrazovnom sistemu već izvesno vreme nisu uspele da dovedu do smanjenja stope nasilja u školama. Iz tog razloga posebna pažnja je posvećena razlozima zbog kojih primena ovih mera u školama nije dovela do smanjenja stope nasilja. 

Razlozi za slabu primenu postojećih mehanizama na nivou škole su višestruki. Status obrazovanja i nastavničke profesije u društvu je na veoma niskom nivou zbog čega nastavnici nemaju autoritet i kapacitet da delotvorno primene odgovarajuće mere i protokole. Dominacija tradicionalnog modela obrazovanja otežava nastavnicima da se posvete svojoj vaspitnoj ulozi već se fokusiraju na ulogu predavača. Pored toga, relevantnost i kvalitet obrazovanja u Srbiji su na nezadovoljavajućem nivou i učenici u školama nisu motivisani i zainteresovani za učenje. Sve te okolnosti doprinose tome da odnosi na relaciji nastavnici-učenici i nastavnici-roditelji budu opterećeni tenzijama i obostranim nezadovoljstvom. Na taj način, škola više nije zajednica učenika, nastavnika i roditelja, i u toj činjenici leži jedan od ključnih razloga zbog kojih se postojeće mere ne primenjuju adekvatno na nivou škola ili nisu učinkovite. Poseban problem predstavlja činjenica da aktuelna zakonska i podzakonska regulativa dodatno urušava krhke veze među svim akterima u obrazovno-vaspitnom procesu. Dakle, osnovni zaključak analize postojećeg stanja je da istrajavanje u primeni dosadašnjeg pristupa, a koji se sastoji od uvođenja dodatnih mera i protokola kojima se jačaju reaktivni ili kontrolni mehanizmi nad školama i nastavnicima u primeni propisanih mera, neće omogućiti da se postojeće stanje značajno unapredi. 

Ovaj glavni zaključak je ukazao da je neophodno da se korenito promeni dosadašnji pristup problemu nasilja u školama. Umesto dosadašnjeg pristupa koji je imao fokus na uvođenje dodatnih mera i mehanizama reagovanja na nasilje i kontrolu njihove primene, fokus budućih mera treba da bude usmeren ka transformaciji škola u dobre zajednice. Koncept škole kao dobre zajednice je dobro poznat u obrazovnim naukama, ali u dosadašnjoj praksi kreiranja obrazovnih politika u Srbiji nije imao značajniju ulogu. Iz tog razloga drugi deo ovog dokumenta je posvećen definisanju ovog koncepta, sa naglaskom na utvrđivanje karakteristika škole kao dobre zajednice svih aktera koji su angažovani u životu škole. Škola kao dobra zajednica odlikuje se zajedničkom vizijom i zajedničkim vrednostima, kvalitetnim obrazovnim procesom, podržavajućim međuljudskim odnosima i brigom za druge, negovanjem saradnje i partnerskog odnosa sa različitim akterima obrazovnog procesa, uključivanjem svih aktera u različite segmente školskog rada i donošenja odluka, kao i deljenje odgovornosti za postignute rezultate i njihovo dalje unapređivanje. Dakle, ključna preporuka za delotvornu prevenciju nasilja u školi se odnosi na promenu strateškog cilja, tj. potrebu da cilj svih budućih aktivnosti u obrazovanju bude usmeren na promenu škole kao institucije i da ona postane dobra zajednica u kojoj će nastavnici biti cenjeni i posvećeni i obrazovnim i vaspitinim ulogama, u kojoj će učenici biti angažovani i zainteresovani za učenje uz podršku nastavnika i u kojoj će postojati pozitivni odnosi međusobnog poštovanja i saradnje između nastavnika i roditelja.  

Ostvarenje strateškog cilja transformacije škola u dobre zajednice podrazumeva osetnu podršku i zahteva koordinisanu saradnju različitih aktera u pružanju te podrške (Vlada i relevantna ministarstva, zavodi, škole, centri za socijalni rad, lokalne samouprave i druge institucije na lokalnom nivou). Pored toga, realizacija ovog strateškog cilja zahteva dugotrajni i kontinuirani rad na njegovom ostvarenju. Dakle, uspešna realizacija će zahtevati fazni pristup. Naime, neke škole su, iako se radi o manjem broju, već sada dobre zajednice i one imaju kapacitet da održe takvo stanje. Međutim, drugim školama će biti potrebna veća podrška pri čemu će biti škola i lokalnih zajednica koje će zahtevati složeniju podršku u dužem vremenskom periodu da bi postale dobre zajednice. Alternativa ovom strateškom cilju, koji ima najveći potencijal da obezbedi delotvornu prevenciju nasilja u obrazovanju, je pristup koji bi se fokusirao na uvođenje dodatnih mehanizama za reagovanje na slučajeve nasilja (npr. izmene zakonskih rešenja, pravilnika, protokola i uputstava). Taj pristup je bio dominantan do sada i sudeći prema analizi postojeće situacije nije dao očekivane rezultate. Prednost takvog pristupa je što ne zahteva sistematično i kontinuirano delovanje, već se oslanja na reagovanje na pojedinačne dramatične slučajeve nasilja i uvođenje specifičnih mehanizama koji bi imali za cilj da se pojačaju kaznene mere za počinioce ili za one koji su propustili da reaguju u skladu sa važećim propisima. Imajući u vidu sve navedeno, u ovom dokumentu zagovaramo promenu dosadašnjeg pristupa i preduzimanje novog strateškog pristupa koji bi podržao škole da postanu dobre zajednice. 

U trećem delu ove analize su navedene konkretne preporuke, tj. mere koje bi trebalo da budu sprovedene kako bi se ostvario predloženi strateški cilj. U tom delu preporuke su grupisane u dve grupe. U prvoj grupi se nalaze temeljne preporuke koje je neophodno realizovati da bi se stvorili sistemski preduslovi koji će obezbediti da ostale preporuke budu delotvorne, dok se u drugoj grupi nalaze preporuke koje definišu mere koje bi trebalo sprovesti na nivou obrazovnog sistema, na nivou lokalne zajednice i na nivou škole koje bi omogućile školama da postanu dobre zajednice. 

Sprovođenjem temeljnih preporuka se tek može stvoriti sistemsko okruženje u okviru obrazovnog sistema koje će omogućiti da sve ostale konkretnije mere podrške školama budu delotvorne i da omoguće školama da postanu dobre zajednice.

U ovom dokumentu je prikazano sedam temeljnih preporuka: 

  1. Uspostaviti široki društveni konsenzus u pogledu svrhe i funkcije obrazovnog sistema
  2. Depolitizovati obrazovanje 
  3. Obezbediti veću profesionalnu autonomiju školama i nastavnicima
  4. Obezbediti participativnost i saradnju u kreiranju i implementaciji obrazovnih politika 
  5. Obezbediti da osnovno i srednje obrazovanje budu zasnovani na dečijim i ljudskim pravima i da budu relevantni i kvalitetni
  6. Obezbediti pravednost osnovnog i srednjeg obrazovanja
  7. Obezbediti povećanje izdvajanja za obrazovanje do nivoa ulaganja koji postoji u zemljama EU ili do 6% BDP 

Stvaranje ovih sistemskih preduslova će omogućiti da postojeće mere za prevenciju i reagovanje na slučajeve nasilja budu delotvornije. Pored toga, stvoriće se uslovi za uvođenje čitavog niza novih mera na nivou obrazovnog sistema, lokalne zajednice i škole koje treba da omoguće najvećem broju škola da započnu proces izgradnje dobre zajednice i da time dugoročno i održivo doprinesu prevenciji nasilja u školama, ali i šire nasilja u društvu koje uključuje decu i mlade.

Tekst u celosti možete pročitati klikom ovde.

Komentare, predloge i pitanja u vezi izveštaja iz oblasti obrazovanja možete poslati na info@majskaplatforma.rs ili popunjavanjem forme ispod.

Hvala na poruci. Uskoro će Vam se javiti neko iz našeg tima. 

Članovi radne grupe iz oblasti obrazovanja

Procitaj tekst u celosti

Komentare, predloge i pitanja u vezi izveštaja iz oblasti obrazovanja možete poslati na info@majskaplatforma.rs

Pročitaj ostale oblasti

Preporuke u oblasti obrazovanja

Temeljne preporuke imaju za cilj da se stvori sistemsko okruženje u okviru obrazovnog sistema koje će omogućiti da sve ostale konkretnije mere podrške školama budu delotvorne i da omoguće školama da postanu dobre zajednice. 

 

  1. Uspostaviti široki društveni konsenzus u pogledu svrhe i funkcije obrazovnog sistem u društvu, vrednosti na kojima se ono temelji, kao i ciljeva osnovnog i srednjeg obrazovanja kako bi svakom detetu obezbedili relevantno i kvalitetno obrazovanje u školi koja je dobra zajednica. To podrazumeva inkluzivan konsultativni proces u kojem će biti uključeni predstavnici svih zainteresovanih strana (roditelji, učenici, nastavnici, profesionalci iz sektora obrazovanja, nauke, kulture i umetnosti, ekonomisti, predstavnici političkih partija itd.).

 

  1. Depolitizovati obrazovanje što podrazumeva da se obezbede delotvorni mehanizmi koji će obezbediti poštovanje stručnih, profesionalnih kriterijuma kao prioritetnih pri izboru na rukovodeće stručne pozicije u sektoru obrazovanja (pomoćnici ministra, rukovodioci školskih uprava, direktori zavoda i direktori predškolskih i školskih ustanova) umesto kriterijuma političke podobnosti, kao i baziranje novih obrazovnih politika primarno na naučnim saznanjima umesto na dnevno-političkim interesima.

 

  1. Obezbediti veću profesionalnu autonomiju školama i nastavnicima, tj. proširiti njihova ovlašćenja i omogućiti im da donose odluke vezane za različite segmente vaspitno-obrazovnog procesa i školskog rada kako bi obezbedili relevantno i kvalitetno vaspitanje i obrazovanje svakom detetu na način koji je prilagođen specifičnim okolnostima i uslovima u kojima radi škola.

 

  1. Obezbediti participativnost i saradnju u kreiranju i implementaciji obrazovnih politika uspostavljanjem kontinuiranog i produktivnog dijaloga između prosvetnih vlasti, škola, roditelja i sindikata, jačanjem saradnje škole i lokalne zajednice i aktivnim uključivanjem roditelja u život i rad škole.

 

  1. Obezbediti da osnovno i srednje obrazovanje budu zasnovani na dečijim i ljudskim pravima i da budu relevantni i kvalitetni kako bi učenje u školi bilo interesantno i angažujuće i kako bi omogućilo deci i mladima da razviju ključne kompetencije koje su im potrebne da bi postali aktivni i kompetentni građani koji će moći da ostvare svoje lične i profesionalne aspiracije i da doprinesu razvoju demokratskog društva zasnovanog na ljudskim pravima. To podrazumeva savremene obrazovne programe, adekvatnu zastupljenost savremenih metoda učenja i nastave u nastavnim i vannastavnim aktivnostima, obezbeđivanje adekvatnih uslova školskim ustanovama i obezbeđivanje kvalitetnog nastavničkog kadra. 

 

  1. Obezbediti pravednost osnovnog i srednjeg obrazovanja kako bi sva deca, a posebna ona iz marginalizovanih i ranjivih grupa, imali jednake šanse da steknu kvalitetno obrazovanje. To podrazumeva da se školama i zaposlenima obezbede uslovi i kapaciteti kako bi osigurali da svakom detetu bude dostupno kvalitetno obrazovanja bez diskriminacije i da svako dete dobije oblike podrške koji će im obezbediti jednake šanse da razvijaju ključne kompetencije bez diskriminacije. 

 

  1. Obezbediti povećanje izdvajanja za obrazovanje kako bi se u periodu od nekoliko godina dostigao nivo ulaganja koji postoji u zemljama EU ili do 6% BDP imajući u vidu povećane potrebe za unapređivanjem kvaliteta obrazovanja, pružanja podrške školama da postanu dobre zajednice i realizacije svih mera za prevenciju i intervenciju kada je u pitanju nasilje u školama. Povećano ulaganje treba da stvori uslove za (a) smanjivanje broja učenika u odeljenjima, (b) povećanje plata za nastavnike koje će biti adekvatne (npr. na nivou proseka plata za zaposlene sa visokim obrazovanjem) i (c) obezbeđivanje uslova u školama koji su neophodni da bi one mogle da ostvare opšte ciljeve obrazovanja. 

 

Da bi ove temeljne preporuke mogle da se realizuju potrebno je da se obezbede dva nužna preduslova:

  1. Da Skupština Republike Srbije formira autonomno i stručno telo na državnom nivou koje će biti sastavljeno od relevantnih stručnjaka i koje će imati ovlašćenja (a) da kroz široke konsultacije koncipiraju sveobuhvatne sistemske promene u obrazovanju u skladu sa temeljnim preporukama, (b) da predlože promene pravnog okvira kako bi se obezbedio adekvatan pravni okvir za realizaciju predloženih promena, (c) da pripreme preduslove na nivou obrazovnog sistema i škola za realizaciju predloženih promena, (d) da obezbedi kontinuirano sprovođenje predloženih promena uprkos političkih promena u sastavu Skupštine i Vlade Republike Srbije, i (e) da kontinuirano prati uspešnost realizacije predloženih promena i kreira dodatne mere koje će obezbediti prevazilaženje teškoća u realizaciji predloženih promena.    

 

  1. Da Skupština Republike Srbije usvoji izmene pravnog okvira u sektoru obrazovanja koje su neophodne za formiranje tela iz prethodne tačke i za realizaciju sveobuhvatnih sistemskih promena koje će biti koncipirane u okviru širokih konsultacija.

 

Osnovna svrha ove grupe specifičnih preporuka je da se obezbede preduslovi na nivou obrazovnog sistema koji bi omogućili (a) da škole postanu dobre zajednice u kojima dominira pozitivan etos, kao i atmosfera poštovanja, participativnog upravljanja i saradnje sa svim zainteresovanim akterima u školi i van škole i (b) da se omogući pouzdani sistem prevencije slučajeva nasilja i  pravovremenog reagovanja na slučajeve nasilja.

Kratkoročne mere:

  • Unaprediti postojeći sistemski pravni okvir:

 

    • Ojačati pravnu osnovu koja bi garantovala profesionalnu autonomiju škola i njihovu odgovornost za unapređenje kvaliteta i pravednosti obrazovanja na nivou ustanove i kreiranje dobre zajednice 
    • Ojačati status vannastavnih aktivnosti i angažovanje nastavnika u ovim aktivnostima koje imaju važnu ulogu u stvaranju dobre zajednice u školi i prevenciji nasilja
    • Usvojiti novu sveobuhvatnu Strategiju o pravima deteta i sveobuhvatan Zakon o pravima deteta i obezbediti uslove za njihovu implementaciju, kao i za praćenje i unapređivanje njene implementacije 
    • Obezbediti neophodne pravne nadležnosti i mehanizme školama i nastavnicima kako bi imali kapacitet da delotvorno rade na prevenciji i intervenciji u vezi sa nasiljem u školi
    • Ratifikovati Opcioni protokol uz Konvenciju o pravima deteta o komunikacijskim procedurama koje bi omogućile da u slučajevima neadekvatnog odgovora domaćeg sistema pravde po meri deteta može da se pokrene postupak pred Komitetom za prava deteta
    • Unaprediti postojeće mehanizme za besplatne i pouzdane postupke za prijavljivanje nasilja u školama i uskladiti ih sa modelom Barnahus koji se smatra modelom dobre prakse u EU

 

  • Izdvojiti posebna budžetska sredstva za intersektorsku koordinaciju svih aktera u slučajevima nasilja u školama, kao i za podršku organizacijama civilnog društva i stručnih organizacija (na državnom i lokalnom nivou) koje se bave prevencijom, tretiranjem, rehabilitacijom i reintegracijom dece žrtava nasilja u školama
  • Unaprediti postojeći sistem profesionalnog usavršavanja nastavnika i stručnih saradnika u školama, stručnjaka iz centara za socijalni rad, zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, policije, sudija i tužilaca kako bi se adekvatno obučili za prevenciju i intervenciju u slučajevima nasilja nad decom u školi i nasilja nad drugim akterima u školi.
  • Analizirati primenu i efekte postojećih mera za prevenciju i intervenciju u slučajevima nasilja koje su uvedene u prethodnom periodu (npr. novi protokoli, „Školski policajac“ i slično) kako bi se utvrdila njihova svrsishodnost i delotvornost i kako bi se one unapredile ili zamenile novim merama.
  • Realizovati istraživanje o neprijavljenim slučajevima nasilja u školama i unaprediti postojeći sistem evidentiranja slučajeva nasilja tako da bude pouzdan

 

Srednjoročne i dugoročne mere:

  • Razviti plan za postepeni prelazak osnovnih i srednjih škola u režim rada u jednoj smeni uz jačanje vaspitne uloge škole i obezbeđivanje adekvatne zastupljenosti savremenih nastavnih i vannastavnih aktivnosti koje imaju najveći potencijal da smisleno angažuju decu i učenike u učenju i da omoguće svima da razvijaju ključne kompetencije
  • Razviti novi nacionalni okvirni program koji će afirmisati dečija i ljudska prava, demokratske vrednosti i biti zasnovan na ključnim kompetencijama koje omogućavaju deci i mladim aktivnu participaciju u društvu i uspeh u budućem životu
  • Razviti plan za obezbeđivanje adekvatnih uslova u svim školama koji će omogućiti nastavnicima i stručnim saradnicima da osiguraju relevantno, kvalitetno i pravedno obrazovanje u ustanovi koja je dobra zajednica
  • Unaprediti Standarde kompetencija za profesiju nastavnika i njihov profesionalni razvoj  tako da se baziraju na dokazanim istraživačkim nalazima o kvalitetnoj, inkluzivnoj, interaktivnoj i kognitivno aktivirajućoj nastavi (sa posebnim naglaskom na socio-emocionalno učenje, interkulturalne kompetencije, saradnji sa nastavnicima i roditeljima, inkluzivni i individualizovani pristup učenju, prava deteta, komunikaciju i konstruktivno rešavanje sukoba, digi-pedagoške kompetencije i sl.)
  • Na osnovu novih Standarda kompetencija za profesiju nastavnika i njihov profesionalni razvoj reformisati inicijalno obrazovanje nastavnika i uskladiti standarde za Akreditaciju učiteljskim i nastavničkim fakultetima sa ovim standardima 
  • Razviti novu formulu za plate nastavnika, stručnih saradnika i direktora koji će osim godina staža uvažavati profesionalizam, profesionalno usavršavanje i izvrsnost (podrška učenicima sa smetnjama u razvoju, organizovanje volonterskih aktivnosti, organizovanje razvoja škole kao zajednice koja uči, rad na vannastavnim aktivnostima, uspeh učenika i slično)
  • Uspostaviti novi model zaključivanja ugovora sa nastavnicima i stručnim saradnicima nakon probnog rada i polaganja državnog ispita radi smanjivanja broj nastavnika koji rade u većem broju škola i jačanja povezanosti nastavnika sa školskom zajednicom
  • Uspostaviti nezavisnu instituciju za zaštitu prava deteta (ombudsman za prava deteta)
  • Razviti sistem za kontinuirano praćenje NEET populacije (mladi koji nisu ni zaposleni, niti su u sistemu obrazovanja ili treninga) koji su i osigurati uključivanje mladih iz ove populacije u neki oblik obrazovanja, treninga ili zaposlenja
  • Obezbediti sve preduslove koji bi omogućili da se srednje obrazovanje postane deo obaveznog obrazovanja

Osnovna svrha ove grupe specifičnih preporuka je da se škole ohrabre, podrže i usmere da započnu proces promena koje imaju potencijal da kreiraju školu kao dobru zajednicu u kojoj će obrazovanje i vaspitanje biti relevantni i kvalitetni za sve učenike.

Kratkoročne mere:

  • Kreirati zajedničko razumevanje ciljeva obrazovanja i vaspitanja na nivou škole i vrednosti na kojima se zasniva školska zajednica
    • Osmisliti široki konsultativni proces u koji će biti uključene sve zainteresovane strane (zaposleni u školi, roditelji, učenici, predstavnici lokalne zajednice) sa ciljem da se zajednički identifikuju ciljevi obrazovanja i vaspitanja na nivou škole i vrednosti na kojima će počivati škola kao zajednica
    • Uključiti u ciljeve obrazovanja i vaspitanja sve kompetencije koje su relevantne za celoživotno učenje 
  • Osigurati relevantnije i kvalitetnije obrazovanje i vaspitanje kroz jačanje i obogaćivanje vannastavnih i vanškolskih aktivnosti i njihove usklađenosti sa nastavnim aktivnostima u školi kao način da obrazovanje na nivou škole postane relevantnije i kvalitetnije, da se osigura vaspitna uloge škole i da škole postane dobra zajednica
  • Jačati participativno upravljanje školom kroz adekvatno uključivanje svih zainteresovanih aktera u školi (nastavnika, stručne službe, roditelja, učenika i lokalne zajednice) u donošenje odluka
  • Osigurati i jačati profesionalnu autonomija nastavnika i njihov kapacitet da u saradnji sa drugim akterima doprinesu da škola postane dobra zajednica i da obrazovanje na nivou škole bude relevantno, kvalitetno i pravedno 
  • Razviti školski program koji će omogućiti realizaciju nacionalnog okvirnog programa u skladu sa specifičnostima lokalne zajednice i koji će obezbediti svim učenicima jednake šanse da razviju ključne kompetencije 
  • Jačati vaspitnu funkciju škole 
    • Jačati zajedničko razumevanje među nastavnicima i svim zaposlenima o važnosti vaspitne uloge škole i njihove uloge u ostvarivanju te funkcije 
    • Uključiti socio-emocionalno učenje i razvoj socio-emocionalnih kompetencija u školski program nastave i učenja korišćenjem autonomije nastavnika u odnosu na nacionalni program nastave i učenja
    • Osnažiti nastavnika za primenu strategija kojima se podstiču socio-emocionalne kompetencije i neguju pozitivni, konstruktivni odnosi među učenicima
  • Uspostaviti delotvorne mehanizme za participaciju roditelja u životu škole i obrazovno-vaspitnim aktivnostima
    • Promovisati saradnju škole i roditelja kao vrednost na kojoj počiva školska zajednica i koja se neguje na nivou škole i jačati kulturu međusobnog poštovanje i saradnje
    • Jačanje kompetencija nastavnika za saradnju sa roditeljima kroz stručno usavršavanje izvan škole i u okviru škole i razmenu dobre prakse između nastavnika unutar škole i sa nastavnicima iz drugih škola u lokalnoj zajednici
    • Jačati partnerstvo škole i porodice kroz participativno osmišljavanje kontinuiranog programa uključivanja roditelja u različite nastavne, vannastavne i vanškolske aktivnosti u odnosu na preferencije, obaveze i sposobnosti/veštine
  • Jačati saradnju škole sa lokalnom zajednicom
    • Uspostaviti raznovrsne kanale komunikacije (vebsajt, mejl, oglasne table, školske novine, sastanci i sl.) i osigurati njihovu ažuriranje
    • Organizovati različite obrazovne i kulturne događaje u školi (izložbe, sajam, radionice, tribine i sl.) na kojima bi učestvovati različite institucije iz lokalne zajednice i predstavnici različitih zajednica
    • Uspostaviti saradnju sa profesionalcima i/ili institucijama iz lokalne zajednice (sportski centri, biblioteke, domovi kulture, lokalna samouprava i sl.) u osmišljavanju i realizaciji vanškolskih, vannastavnih i nastavnih aktivnosti
    • Osmisliti i realizovati zajedničke projekte između škole i organizacija lokalne zajednice u kojima bi učenici i nastavnici bili uključeni u aktivnosti unapređivanja života u lokalnoj zajednici
  • Jačati školu kao inkluzivnu zajednicu
    • Jačati jasnu i transparentnu inkluzivnu politiku škole koja odražava njenu posvećenost uvažavanju različitosti, inkluziji i pravednosti
    • Osmisliti redovne aktivnosti kojima će se podsticati zajedništvo i uvažavanje različitosti (kulturne manifestacije, festivali, izložbe, tribine, radionice, kooperativni projekti sa lokalnom zajednicom i sl.)
    • Otvoriti školi prema NEET populaciji i osmišljavanje obrazovno-vaspitnih aktivnosti za pripadnike ove populacije 
  • Obezbediti da škola postane sigurno i podsticajno okruženje
    • Promovisati prosocijalno ponašanje i vrednosti kroz isticanje pozitivnih i konstruktivnih ponašanja
    • Osmišljavati i realizovati aktivnosti u cilju sprečavanja diskriminacije, nasilja i drugih oblika rizičnih ponašanja, i pratiti njihovu realizaciju kako bi one mogle da budu unapređene 
    • Uključiti učenike i roditelje u izradu plana preventivnih aktivnosti za sprečavanje diskriminacije, nasilja i drugih oblika rizičnog ponašanja
    • Osmisliti kako nastavne aktivnosti mogu da doprinesu prevenciji diskriminacije, nasilja i drugih oblika rizičnih ponašanja (metode i oblici rada koji podstiču saradnju i pozitivne vršnjačke interakcije; uključivanje tema koje su važne za prevenciju nasilja u silabuse različitih predmeta i sl.)
    • Obezbediti adekvatnu podršku za učenike koji ispoljavaju probleme u ponašanju kroz izradu individualnih planova podrške i uključivanje u vannastavne aktivnosti na osnovu njihovih sklonosti i potreba
  • Ojačati vidljivost i kapacitet Tima za zaštitu od nasilja
    • Obezbediti da učenici, roditelji i nastavnici budu adekvatno upoznati Timom za zaštitu od nasilja, njihovom ulogom i načinom na koji se angažuje Tim u situacijama u nasilja u školi
    • Kreirati zajedničko razumevanje između nastavnika, stručne službe, direktora i drugih zaposlenih da je svaki slučaj nasilja u školi zajednički izazov i da je uloga Tima za zaštitu od nasilja da koordinira školsku zajednicu u adekvatnom reagovanju
    • Analizirati slučajeve nasilja koji su dešavali u prethodnom periodu, kao i način reagovanja i na osnovu toga osmisliti preventivne mere i unaprediti praksu reagovanja na slične slučajeve u budućnosti 
  • Jačati kulturu samoevaluacije i kontinuiranog unapređivanja škole kako bi se osiguralo da je škola dobra zajednica i da omogućava relevantno i kvalitetno obrazovanje i vaspitanje svim učenicima
    • Obezbediti zajedničko razumevanje svih učesnika u školi da je samoevaluacija proces zajedničke analize života i funkcionisanja škola u odnosu na usvojene ciljeve i vrednosti koja ima osnovni cilj unapređivanje škole 
    • Negovati i jačati etos u kojem se vrednuje refleksija i samoevaluacija kako bi se ohrabrile sve zainteresovane strane u okviru škole da redovno procenjuju svoje prakse sa stanovišta efikasnosti i mogućnosti za unapređenje
    • Uspostaviti jasne ciljeve i indikatore za samoevaluaciju koji treba da budu u skladu sa vizijom i mislijom škole i koje je potrebno povremeno revidirati
    • Osigurati multiperspektivnost u procesu samoevaluacije kroz učešće svih zainteresovanih strane (učenici, roditelji, predstavnici lokalne zajednice) i međusobno razumevanje i saradnju 
    • Pratiti kontinuirano motivaciju učenika za učenje, njihova interesovanja i obrazovne potrebe i unapređivati školskog programa (nastavnih, vannastavnih i vanškolskih aktivnosti) u skladu sa nalazima 

 

Srednjoročne i dugoročne mere:

  • Pripremiti analizu, u saradnji sa lokalnom samoupravom i školskom upravom, prelaska škole na jednosmenski rad koji ima veći potencijal za relevantno i kvalitetno obrazovanje i vaspitanje kroz omogućavanje učenicima da steknu iskustva u različitim vannastavnim, volonterskim i multidisciplinarnim aktivnosti i da razvijaju ključne kompetencije za celoživotno učenje

Osnovna svrha ove grupe specifičnih preporuka je da lokalna samouprava aktivno podrži depolitizaciju i profesionalnu autonomiju škola koristeći svoje nadležnosti u upravljanju i finansiranju obrazovanja, da se pruži podrška školama da postanu dobre zajednice u kojima svaki učenik dobija relevantno i kvalitetno obrazovanje i da jača saradnju između škola i lokalne zajednice u obezbeđivanju relevatnog, kvalitetnog i pravednog obrazovanja.

Kratkoročne mere:

  • Osmisliti i realizovati lokalne programe promocije vrednosti povezane sa obrazovanjem na lokalnom nivou u saradnji sa školama, drugim lokalnim institucijama i uglednim ličnostima iz lokalne zajednice (iz domena obrazovanja, kulture, umetnosti, sporta itd.)
  • Obezbediti mere podrške školama u organizaciji projekata od interesa za lokalnu zajednicu
  • Osigurati na nivou lokalne zajednice dodatna finansiranja za obrazovanje (stručno usavršavanje nastavnika, stručnih saradnika i direktora, infrastrukturno održavanje škola i slično) izdvajanjem iz budžeta, konkurisanjem za projekte, obezbeđivanjem donacija koja će podržati ustanove u izgradnji dobre zajednice i etosa i unapređivanje relevantnosti i kvaliteta obrazovanja i vaspitanja na nivou ustanove
  • Osigurati da se izbor predstavnika lokalne samouprave u školskim odborima vrši na osnovu profesionalnih umesto političkih kriterijuma i u saradnji sa školama kako bi školski odbor imao kapacitet da podrži angažovanje svih aktera u školi u izgradnji dobre zajednice i unapređivanju kvaliteta obrazovanja
  • Osigurati da se prilikom izbora direktora škole prioritetni kriterijumu budu kapacitet direktora da stvori dobru zajednicu na nivou škole i unapredi kvaliteta i pravednost obrazovanja na nivou škole
  • Uspostaviti mehanizam na nivou lokalne administracije koji bi obezbedio efikasnu koordinaciju i saradnju između sektora obrazovanja, socijalne zaštite, zdravstvenih ustanova i policije (neka vrsta interresorne komisije) u reagovanju na slučajeve nasilja u školama i primeni preventivnih mera  
  • Pojačati programe i mere na nivou lokalne zajednice koji treba da obezbede smanjivanje siromaštva i nejednakosti među decom i mladima

 

Srednjoročne i dugoročne mere:

 

  • U akcione planove lokalnog razvoja uključiti programe za pružanje podrške školama u uspostavljanju dobre zajednice, kao i programe za studijske posete škola drugim ustanovama u Srbiji radi razmene iskustva i dobrih praksi 
  • Izgraditi mehanizme i procedure na nivou lokalne zajednice kojima će se podržavati i promovisati škole koje su izvrsne u izgradnji dobre zajednice i u osiguranju kvalitetnog obrazovanja i vaspitanja
  • Pružiti podršku školama u lokalnoj zajednici da među prioritete u školskom razvojnom planu stave naglasak na izgradnju škole kao dobre zajednice sa posebnim naglaskom na izgradnji školskog etosa i unapređivanje relevantnosti i kvaliteta obrazovanja (posebno kroz jačanje vannastavnih i vanškolskih aktivnosti)
  • Povećati ulaganje sa lokalnog nivoa u sektor obrazovanja